Dodatno oporezivanje nezdrave hrane s visokim udjelom masnoća i šećera može predstavljati učinkovito oružje u borbi protiv pretilosti, kažu američki znanstvenici s University of Buffalo.
Po njihovim riječima, ovaj pristup je djelotvorniji od snižavanja cijena zdrave hrane, primjerice voća i povrća.
U novoj studiji su sudjelovale 42 majke koje su dobile 22 dolara namijenjene potrošnji u "supermarketu" osmišljenom od strane istraživača.Ispitanice su zamoljene da zamisle kako trebaju kupiti hranu koja je njihovoj obitelji potrebna za cijeli tjedan.
Analiza izbora sudionica istraživanja je pokazala kako je povećanje cijena nezdravih namirnica najdjelotvornija metoda poticanja na izbor zdravijih alternativa, čak i ako je njihova cijena ostala nepromijenjena.
Primjerice, poskupljenje nezdrave hrane za 10% je dovelo do smanjenja broja kalorija u izabranim namirnicama za prosječno 6,5%.
Procjenjuje se kako je pretila trećina odraslih Amerikanaca te gotovo 20% djece starije od 6 godina.
Ali također nam to i studije o starim Egipćanima potvrđuju:
Staroegipatski moćnici uživali su u hrani i piću koji bi se po današnjim standardima nazivali "junkom" zbog visoka sadržaja zasićenih masti i soli pogubnih za srce i krvne žile i to im je umjesto besmrtnosti jamčilo preranu smrt, zaključili su britanski znanstvenici.
Na obilnim gozbama priređenima u čast bogova, a koje su zapravo konzumirali egipatski svećenici i njihove obitelji, služila se kalorična hrana bogata zasićenim mastima, naročito vrlo popularna guska.Znanstvenici sa sveučilišta u Manchesteru proučavali su hijeroglife na zidovima hrama te utvrdili na ostacima mumificiranih svećenika da su bolovali od srčanih i bolesti krvožilnog sustava.
Otkrića su objavili u znanstvenom časopisu The Lancet u kojem ističu da su stari Egipćani hranom unosili mnogo soli i mnogo alkohola u organizam.
Obroci bogati mesom, kruhom i kolačima, povrćem, vinom i pivom nudili su se bogovima u hramu triput na dan, a svećenici su tu hranu odnosili svojim obiteljima.
Kruh je bio "pojačan" masnoćama, mlijekom i jajima, a kolači su se spravljali na mastima životinjskog podrijetla.
Otkrića pokazuju da začepljenje arterija nije bolest današnjice, ističe profesor Rosalie David, a suautor studije Tony Heagerty zaključuje "nedvosmisleni dokaze govore da je ateroskleroza bolest antičkog doba koju potiče prehrana i da epidemija ateroskleroze koja je počela s 20. stoljećem nije ništa drugo do ponavljanje povijesti".
Znanstvenici su izveli kompjutorsku tomografiju na 22 mumije visokog društvenog statusa te u njih 16 utvrdili ovapnjenje krvnih žila.
Stanje njihovih arterija i srca objašnjava zašto su drevni Egipćani živjeli 40 do 50 godina.
A da ne govorimo i da je "junk food" čimbenik rizika hiperlipidemije, tj. povišene masnoće u krvi...
Pozdrav od Robert-a Whaterby-a!
Postovi
